Srijeda, 18 Srpanj 2018

Developed in conjunction with Joomla extensions.

Prečesto su potrošači u nepovoljnom položaju u odnosima s tvrtkama i vladajućim strukturama, koje ih bez zaštite izlažu nesigurnoj, nepoštenoj ili neetičnoj poslovnoj praksi.
Želimo to promijeniti i osigurati da se glas potrošača čuje i poštuje, te da sa vladajućim strukturama i tvrtkama imaju ravnopravne interaktivne odnose. S našim članicama, partnerima i potrošačima Hrvatske i Europske unije, izazivamo nepoštenu, nesigurnu i neetičnu poslovnu praksu kako bi osigurali da se prema svim potrošačima odnosi pošteno i iskreno, poštujući njihova potrošačka prava.

Svako 5. dijete je siromašno


Svako 5. dijete je siromašno

U Hrvatskoj 19,9 posto stanovništva živi u siromaštvu, a samo tri posto djece iz takvih obitelji upisuje i završi fakultete. Porazni su to podaci koje je Državni zavod za statistiku objavio 2016. Ranija istraživanja o siromaštvu djece (s dostupnim podacima do 2014.) pokazala su također kako je u Hrvatskoj svako peto dijete siromašno.

Prema tim podacima stopa siromaštva u Hrvatskoj je veća od prosjeka zemalja Europske Unije.

No osim smanjenih mogućnosti i pristupa obrazovanju, siromašna djeca imaju veći rizik od lošeg zdravlja u odrasloj dobi. Novo istraživanje sa Sveučilišta u Ženevi pokazalo je da će djeca odrasla u siromaštvu, čak i ako se iz njega kasnije izvuku, vrlo vjerojatno imati lošije zdravlje od svojih bogatijih vršnjaka. To sugerira da nedaće u djetinjstvu ugrožavaju biološku sposobnost našeg tijela da ostane zdravo piše The Conversation.

Kad nemaju što jesti, teško je razmišljati o zdravoj prehrani

Stres uvelike doprinosi takvom razvoju. Iako čak ni život u financijskoj, obrazovnoj i socijalnoj sigurnosti nije u potpunosti lišen briga, djetinjstvo u neimaštini znači i veću izloženost brojnim teškim okolnostima. Siromaštvo za djecu često sa sobom nosi i društvene napetosti, obiteljsko zlostavljanje, zanemarivanje, siromašnu ishranu i loše grijanje, nekvalitetno izgrađeno i loše održavanu stambenu izgradnju, kao i odvajanje od skrbnika.

Svi ti događaji kod djeteta izazivaju stres. Većina nas, i u odrasloj dobi, na pritisak koji doživljavamo na poslu ili u vezi 'zaliječimo' sladoledom, cigaretama, alkoholom ili propuštanjem treninga. Kada roditelji nemaju novca, dobrobit povrća može im se činiti trivijalnim, a nekvalitetna hrana štedi im novac i vrijeme kuhanja. Kada netko nema dovoljno hrane, novca, vremena ili prijatelja te mu nedaće toliko okupiraju svijest da se ne može fokusirati na odluke koje će se dugoročno isplatiti.

Izloženost tim stresorima tijekom dugih perioda života može znatno otežati donošenje zdravih odluka. Loši izbori gomilaju se jedan na drugoga, ali najnovije istraživanje iz Švicarske sugerira da kronični stres ne utječe samo na naše izbore.

Što te ne ubije, oslabi te

Istraživanje je provedeno na više od 24,000 ljudi u 14 zemalja, znanstvenici su otkrili da pojedinci, pogotovo žene, nižih socioekonomskih statusa u djetinjstvu imaju slabiju snagu u stisku ruke u odrasloj dobi, što je pouzdan pokazatelj zdravlja - koji predviđa rizik od slabosti, invalidnosti, smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima ili rakom u kasnijoj dobi.

Odrasli ljudi sa siromašnim djetinjstvom imali su slabiji stisak čak i ako im se socioekonomski status popravio kasnije u životu. To dokazuje da teži početak u životu ima direktan, biološki i trajni utjecaj na sposobnost pojedinca da ostane zdrav.

Ulaganje novca u poboljšanje kvaliteta života kod siromašne djece može poboljšati njihovo kasnije zdravlje i znatno skinuti teret s proračuna za zdravstveno osiguranje jednom kada ta djeca zagaze u stariju dob.

100posto

Potrošači istražuju

Suvlasništvo SZ

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...