Prevareni ste. Kome ćete se obratiti za pomoć?
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Djelatnici ZHM heroji

Opširnije...

Opća prava potrošača i Ovrha

Opširnije...


Zašto poskupljuje struja?

Iako je u uložio desetke milijuna kuna, HEP u vlasništvu nema nijednu turbinu. Danas nastoje kupiti neke od već razvijenih projekata, vlasnički povezanih s HEP-ovim bivšim direktorima i njihovim obiteljima?! A kada pitate koliko su novca uložili, brane se ‘poslovnom tajnom’! 

Hrvatska elektroprivreda sredinom prošlog desetljeća odlučuje ulagati u razvoj obnovljivih izvora energije. Nekoliko studija, konzultantskih analiza i u veljači 2007. osniva se HEP-Obnovljivi izvori energije ili HEP OIE. Ubrzo počinju pregovori s tvrtkom CEMP u austrijskom vlasništvu, koja razvija projekte vjetroelektrana na jadranskom priobalju. HEP OIE 2008. godine s CEMP-om potpisuje sporazum o suradnji za projekt “Krš Pađene”. Budućnost je lijepa. Podiže se kredit od 40 milijuna eura od njemačke banke KfW, a stižu i milijuni kuna donacija. Slijede nove studije i analize, ekspertize.

U svim godišnjim izvještajima prije 2012. ključni projekt tvrtke HEP OIE je “Krš Pađene”. U razvoju projketa HEP svojom infrastrukturom CEMP-u daje snažan vjetar u leđa, pomaže u dobivanju raznih dozvola. Štoviše, na nekoliko dokumenata HEP OIE se navodi kao suinvestitor. Osim toga, HEP OIE svoju uključenost u projekt dokazuje izgradnjom nekoliko stometarskih stupova za mjerenja snage vjetra na lokaciji Krš Pađene. Cijena? Oko tri milijuna kuna, piše HRT.

Navode dalje da su godišnji troškovi tvrtke HEP OIE iznosili oko deset milijuna kuna, od čega se na desetak zaposlenih trošilo oko 2 milijuna, a na upravu (2-3 osobe) dodatnih 1,2 milijuna kuna.

Za realizaciju projekta “Krš Pađene” snage 100 megavata, ključnog HEP-ovog iskoraka na tržište obnovljivih izvora energije, HEP OIE planirao je osnovati novo društvo u kojem bi s CEMP-om imao po pedeset posto vlasništva. Međutim, tijekom 2010. vlasnici CEMP-a odlučuju prodati projekt. HEP-ova ponuda od 12 milijuna kuna nije ih zadovoljila pa je prošla ona dvostruko izdašnija tvrtke Lager Bašić iz Posušja.

Početkom  2013. u HEP-u shvaćaju da su, vezano za “Krš Pađene“, izvisili jer, unatoč dotašnjoj suradnji, novi vlasnici CEMP-a sami odlučuju od državnih institucija zatražiti konačne dozvole i ugovore. Ključni trenutak bio je tijekom ljeta 2013., kada HEP OIE šalje dopis Ministarstvu gospodarstva kojim de facto odustaje od projekta “Krš Pađene”. Iz Ministarstva gospodarstva su pri izdavanju energetske suglasnosti tražili dokument o odustajanju HEP OIE-a, budući da se ime tvrtke nalazi na brojnim dokumentima koje su, u sklopu svojeg zahtjeva, priložili iz CEMP-a.

Iako je dotad u projekt uložio milijune kuna, HEP OIE izdaje dokument, pritom ne tražeći nikakvu naknadu. Štoviše, HEP OIE ustrajno nastavlja s postavljanjem stupova na lokaciji Krš Pađene, gdje izvodi mjerenja i remonte čak i 2014., kada je u investicijskom planu za to osigurano 497 tisuća kuna.

Svjesni da moraju nekako opravdati desetke milijuna kuna koje su dotad uložili u projekt obnovljivih izvora energije, u HEP kreću na posljednju all in opciju: odlučuju kupiti neke od postojećih projekata. Naime, zbog garantiranih državnih poticaja, u većini civiliziranih zemalja znatan dio vjetroelektrana u vlasništvu je državne energetske kompanije, države ili lokalne samouprave.

Iako je potrošio milijune na studije i analize, unatoč činjenici da ima najbolje stručnjake za razvoj projekata te da su mu naklonjene sve državne institucije – HEP nema nijednu vjetroelektranu. Zato su brojne u vlasništvu nekadašnjih HEP-ovih čelnika i njihovih obitelji.

HRT je, kako pišu, u posjedu dokumenata iz kojih je vidljivo da HEP u posljednje tri godine nastoji kupiti djelomično razvijene projekte vlasnički povezane s HEP-ovim bivšim direktorima. O kakvim je poslovima riječ pokazuje i podatak da je u jednom od natječaja u konačni odabir ušlo sedam projekata, a samo za analizu opravdanosti ulaganja od Nadzornog odbora zatraženo je 13 milijuna kuna.

Sve plaćaju građani i poduzetnici 

Početkom prošle godine HEP OIE se gasio. Tijekom osam godina postojanja imali su između 60 i 70 milijuna kuna rashoda. Kreditne rate za neuspješne projekte i dalje plaćaju konačni potrošači: građani i poduzetnici. Bivši čelnici tvrtke HEP OIE i dalje su na istaknutim i vrlo dobro plaćenim funkcijama untar HEP-a. Studije i analize i dalje se naručuju. Samo za poticaje za energiju iz vjetroelektrane u sljedećih 15 godine platit ćemo nekoliko milijerdi eura. HEP od toga nema ništa.

Iz HEP-a su odbili razgovor na temu obnovljivih izvora energije i sudjelovanja u projektu “Krš Pađene“. Svoje viđenje ponudili su u nekoliko nepotpisanih mejlova, uz telefonsku uputu da u prilozima i člancima ne spominjemo ime predsjednika Uprave HEP-a Perice Jukića, kojem smo uputili pitanja s obzirom na to da je godinama bio na čelu nadzornog odbora tvrtke HEP OIE.

Tvrde da nikad nisu bili formalno uključeni u projekt “Krš Pađene”. Spominjanje tvrtke HEP OIE na pojedinim dokumentima nazivaju pogreškom. Izdavatelj prethodne elektroenergetske suglasnosti je pogrešno naveo ime HEP Obnovljivi izvori energije, navode.

Brane se poslovnom tajnom!

Pritom treba naglasiti da je institucija koja je izdala spomenuti dokument, HOPS, u trenutku njegova izdavanja djelovala unutar HEP-a. Izjava o odustajanju od projekta “Krš Pađene” bez traženja naknade za dotad uloženo izdana je da se izbjegne mogući spor na sudu.

Na pitanje koliko je novca dosad uloženo u vjetroelektrane odgovaraju: Financijski podaci spadaju u poslovnu tajnu… Bez obzira što HEP do danas nije započeo izgradnju nijedne vjetroelektrane, financijska sredstva uložena u razvoj i istraživanje energetskog potencijala vjetroelektrane predstavljaju ulaganje u baze podataka i razvoj kompetencija u području proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana za koje je HEP, u okviru obnovljivog scenarija razvoja, itekako i dalje zainteresiran, bilo akvizicijama, kroz partnerstva ili druge poslovne oblike.

Promise.hr