Piše: Željko Pravdić
--------------------------------
Trebalo je dva dana da se dođe do bitno drukčijeg vrjednovanja sporazuma na samitu. Die Welt od 23. srpnja u komentaru pod naslovom „Odjednom su Njemačka i Francuska jasni pobjednici samita“ piše:
„Aktualna analiza donosi iznenađujuće rezultate, a to je da su najveći profiteri pregovora o planu za oporavak od posljedica koronakrize upravo Njemačka i Francuska. Te dvije zemlje dobit će daleko više novca iz fonda za oporavak nego što je to prvotno bila predložila predsjednica EK Ursula von der Leyen.
Na samitu su šefovi država i vlada zemalja članica srezali isplate iz fonda. (…) Osim toga, šefovi vlada promijenili su kriterije po kojima će se dijeliti novac iz fonda za oporavak od koronakrize. Prvotni prijedlog povjerenika EU za proračun Johannesa Hahna bio je orijentiran samo na BDP: što je zemlja siromašnija i što je imala veću stopu nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019., to će dobiti više novca. Po tom kriteriju izvjesnu ulogu trebao je imati i broj stanovnika, ali ne i pad BDP-a.
Sudionici samita usuglasili su se potom oko nove metode: prvo bi se 70 posto nepovratnih sredstava i kredita trebalo raspodijeliti prema prvotnom ključu, a u drugoj fazi, dakle 2022. trebalo bi se odlučiti o tome kako bi se raspodijelilo preostalih 430 posto. Tada bi najvažniji kriterij za dodjelu sredstava trebao biti pad BDP-a u 2020. i 2021... Osim toga, za dodjelu sredstava i dalje će biti važno bogatstvo pojedine zemlje i broj stanovnika. Na taj način bit će moguće uzeti u obzir i gospodarske posljedice koronakrize, kao i gospodarske posljedice brexita koje bi posebno snažno mogle pogoditi Irsku, Belgiju i Nizozemsku. […]
Najnoviji izračun instituta Bruegel, koji je dostavljen Weltu na uvid, jest aktualna prognoza konjunkture Europske komisije iz svibnja ove godine. Prema toj analizi najveći profiteri nove metodologije su Njemačka i Francuska. Te dvije zemlje mogu računati na dodatne milijarde iz plana za oporavak, iako je volumen isplata koje će se isplaćivati iz fonda smanjen za petinu. Berlin očekuje da će iz programa dobiti 13,4 milijardi eura više, a Francuska 7,4 milijardi eura. Njemačka time ukupno može očekivati 47,18 milijardi eura, umjesto prvotno planiranih 33,80 milijardi, što je gotovo 40 posto više. Prognozirani transferi novca u Francusku povećali su se s 43,24 na 50,66 milijardi eura, što je povećanje od dobrih 17 posto.
Sve ostale zemlje, bez iznimke, morat će računati na manje novca iz fonda za oporavak od koronakrize. Apsolutno najveći gubitnici su Španjolska i Poljska: Varšava može računati na svega 26,8 mlrd. eura pomoći, umjesto 38,2 mlrd., što je minus od 11,4 mlrd. eura. Prije toga poljski premijer Mateusz Moravieski proglasio se jednim od pobjednika samita. […] I Španjolska, koja je snažno pogođena koronakrizom, mora računati na 9,5 milijardi eura manje. Umjesto prvotno 80,9 milijardi, Madridu će biti isplaćeno svega 71,3 milijarde eura. Italija mora računati na minus od jedne milijarde. Ipak, s ukupnim iznosom od oko 84,9 milijardi eura Rim je daleko najveći bruto primatelj sredstava iz programa, zatim slijede Španjolska, Francuska, Njemačka i Poljska. Nizozemska i Austrija izborile su se za druge ustupke.
Na manje novca iz fonda moraju računati i Nizozemska i Austrija. Austrija može računati na 3,17 umjesto 4,70 mlrd. eura, što je za trećinu manje nego što je prvotno trebalo biti. Nizozemski premijer Mark Rutte složio se s time da njegova zemlja primi 6,4 umjesto 8,9 mlrd. eura. No te dvije zemlje izborile su se za pogodnosti u drugim područjima. Tako će Nizozemci moći zadržati veći udio carina od svojih velikih luka, koje su se najvećim dijelom uplaćivale EU-u. Osim toga, Rutte i njegov austrijski kolega po dužnosti Sebastian Kurz izborili su se za veće rabate na uplate u proračun EU-a: austrijski rabat povećao se sa 237 milijardi eura na 560 milijardi eura, odnosno za 138 posto.
Izmjene u ključu raspodjele sredstava time su mnogo dalekosežnije nego što je bilo zamišljeno. ’Stari ključ za raspodjelu koji je predložila EK davao je prednost malim i siromašnim zemljama’, kaže Szolt Darvas, glavni istraživač u think tanku Bruegel. ’Prvotni kriteriji, dakle BDP po glavi stanovnika i stopa nezaposlenosti, ovise o veličini zemlje’, napisao je Darvas. ’Za novi ključ raspodjele stopa nezaposlenosti zamjenjuje se padom realnog BDP-a.’“
