Piše: Željko Tomašić

--------------------------------

Pokret za zaštitu potrošača ima svoje porijeklo u «Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača» koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

„Glas potrošača mora se čuti“

 Predstavljajući svoju Deklaraciju američkom Kongresu 13. ožujka te godine Kennedy je, uz ostalo, kazao i sljedeće: «Potrošači, po definiciji, uključuju sve nas. I mene kao predsjednika SAD-a. Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe skoro svaka javna ili privatna gospodarska odluka.  Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju. Glas potrošača mora se čuti».

Glavna skupština Ujedinjenih naroda je 1985. Godine usvojila Rezoluciju 39/248, u sklopu koje je usvojen i «UN-ov vodič za zaštitu potrošača». Vodič je sadržavao osam temeljnih  prava potrošača kao smjernice koje  osiguravaju  okvir za definiranje nacionalnih politika za zaštitu potrošača i izgradnju učinkovitih sustava zaštite potrošača kao sustava zaštite temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i gospodarskih interesa potrošača - fizičkih osoba na tržištima roba i usluga.

Učinkovit sustav zaštite potrošača u državama članicama Europske unije, SAD-a i Kanade nezaobilazan je dio demokratskoga imidža tih država. U konačnici to je i označnica razine zaštite temeljnih prava i dostojanstva ljudske osobe. U državama uređenih tržišta i izgrađenoga sustava za zaštitu potrošača glas udruga potrošača  javnost i državne institucije  slušaju s pozornošću i uvažavaju držeći ih korektivom i glasom naroda.

Malo tko danas zna da je organizator sajma u Karlovcu 1932 godine tiskao upute trgovcima kako se imaju ophodi prema kupcima, te je nesumnjivo to godina kada se u Hrvatskoj počinje posebna pozornost posvećivati zaštiti potrošača.

Nesumnjiva je činjenica je u Hrvatskoj postoji tradicija zaštite potrošača, koja ima svoje korijene daleko prije spomenute „Deklaracije o osnovnim pravima potrošača“. Pa tako Gradsko vijeće Grada Zagreba  1946. godine prihvaća uredbu koja zabranjuje da se ( 1 ) proizvode , ( 2 ) distribuiraju i ( 3 ) prodaju dječje igračke koje sadrže i najmanje tragove otrovnih boja ili imaju neprihvatljive simbole , a već 1948. godine je osnovana hrvatska gospodarska inspekcija.

Godine 1957. gradsko vijeće Grada Zagreba donosi Odluku o osnivanju savjeta za zaštitu potrošača u svim općinama u Gradu Zagrebu. Ovi savjeti zaprimaju žalbe potrošača i savjetuju ih kako ostvariti svoja potrošačka prava. Možemo smatrati da su ti savjeti preteča današnjim Savjetovalištima za zaštitu potrošača. Godine 1970. u Osijeku je osnovana prva udruga za zaštitu potrošača, a 1974. u Karlovcu je osnovana prva institucija koja se bavila zaštitom prava potrošača, kao nezavisni odbor za zaštitu potrošača, čiji je prvi predsjednik bio je Boško Nikolić . Odbor je redovito pratio ponašanje trgovaca i davatelja javnih usluga, a uzornim trgovcima je čak dodjeljivao " zlatnu značku" poseban znak " povjerenje za povjerenje " koje je pokazivalo povjerenje kupaca .

Tradicija zaštite potrošača se u Karlovcu i Zagrebu održava i u novijoj hrvatskoj povijesti time što ta dva grada  prednjače u implementaciji Nacionalnog programa zaštite potrošača i Zakona o zaštiti potrošača na prostorima Hrvatske. Povijest nas obavezuje da i mi ostavimo generacijama u nasljedstvo brigu o zaštiti građana – potrošača.

Danas je u Zagrebu osnovana 31 udruga za zaštitu potrošača, većinom specijalizirane za pojedina područja zaštite potrošača, a najobuhvatnije i najpoznatije su Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, „POTROŠAČ“ – društvo za zaštitu potrošača Hrvatske i „POTROŠAČ“ – hrvatski savez udruga za zaštitu potrošač Savez je vještim spletkama trgovaca i političara 2019 godine ušao u likvidaciju, čime se potvrđuje izopačenost shvaćanja uloge civilnog društva u razvoju demokracije. Naime demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. U Hrvatskoj se javni sektor (država, JL(R)S) miješaju u sve sfere organizacije i rada civilnog društva, pretvarajući civilno društvo u produženu ruku politike.

Tako nikom nije ništa čudno što su predsjednici (vođe) mnogih udruga aktivni učesnici u političkoj vlasti. Također zakonima je određeno da se udruge za zaštitu potrošača sufinancirati isključivo iz javnih izvora (JL(R)S) i da im je zabranjena bilo kakva suradnja i primanje donacija npr. od trgovaca.  Pod krinkom transparentnosti krije se nešto daleko opasnije ako se zna da donator kreira uvjete natječaja i provođenja projekata. Stoga su danas udruge za zaštitu potrošača sve samo ne nezavisne organizacije slobodnih građana.

Očigledni primjer je grad Karlovac i Karlovačka županija. Obje JL(R)S su krasili epiteti „kolijevka zaštite potrošača u Hrvatskoj.  No, pokret za zaštitu potrošača je od osamostaljenja na tom području stagnirao, što je djelomično razumljivo zbog ratnih stradanja. Sve se ipak pokrenulo 2010. godine kada se osniva „KORANA“ – udruga za zaštitu potrošača Karlovačke županije, koja već za godinu dana osnivanjem udruge „MREŽNICA“ – udruga za zaštitu potrošača grada Duga Resa, mijenja područje djelovanja i postaje udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca. Godine 2011. te dvije udruge osnivaju savez udruga za zaštitu potrošača pod nazivom Regionalna organizacija zaštite potrošača (kasnije Razvojna organizacija zaštite potrošača). Negdje u isto vrijeme se osniva i Udruga suvlasnika-stanara grada Karlovca, čime je aktivistički civilni sektor na području zaštite potrošača dobio svoj okvir, a Karlovac je postao prvi grad u Hrvatskoj koji je u cijelosti implementirao Zakon o zaštiti potrošača.

Idila nije dugo trajala, već na lokalnim (područnim) izborima došlo je do promjena sastava vijeća JL(R)S i čelnih ljudi u Karlovačkoj županiji i Gradovima. Time je započela era sustavnog ignoriranja i zanemarivanja udruga za zaštitu potrošača, što se doduše pretočilo od odnosa Vlade RH (resornog ministarstva za zaštitu potrošača) koje je prestalo financirati savjetovališta potrošača.  Stoga je neosporiva činjenica, da pošto su ista politička opcija, je nalog za marginalizaciju udruga za zaštitu potrošača došao „iz centra moći“.

U čemu je marginalizacija? Spomenuto je da je Zakonom o zaštiti potrošača, udrugama za zaštitu potrošača, kao ni jednoj drugoj grupaciji udruga, zabranjeno primanje potpore od trgovaca, znači potpuno nadzor nad tim udrugama imaju tijela vlasti.

Karlovačka županija je za vrijeme župana Vučića i gradonačelnika Jelića sufinancirala rad udruga za zaštitu potrošača i to Županija sa 5.000 – 10.000 kn i Grad Karlovac sa 30.000 – 40.000 kn. Kad je gospodin Jelić postao Župan, Županija je prestala bez ikakve obavijesti ili ne daj Bože obrazloženja sufinancirati udruge za zaštitu potrošača, pače ne objavljuje ni javni natječaj za tu kategoriju udruga, jer javne natječaje objavljuje Upravni odbor za zdravstvo i socijalnu skrb. Takvom politikom zaštite potrošača, kao jednoj od prioritetnih politika EU, mnogi potrošači su već u toj kategoriji. Dolaskom gradonačelnika Mandića u Karlovcu, UO za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam (koji je određen kao resorni za zaštitu potrošača) je ukinuo javne natječaje za udruge za zaštitu potrošača, te kroz zajednički natječaj za sve udruge, suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, smanjio sredstva na simboličnih 3.000 kn, koje daje preko natječaja, te je u potpunosti ukinuo konto u Proračunu Grada „zaštita potrošača“.

Istovremeno s dolaskom nove Gradonačelnice u Ozalj i smjene u vrhu Grada Ogulina, ta dva grada su potpuno ukinula sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača.

Takav odnos prema udrugama za zaštitu potrošača je rezultirao time da je Razvojna organizacija zaštite potrošača /ROZP/ promijenila sjedište i preselila se u Varaždin, a najmlađa udruga „POTROŠAČICA“ – društvo za zaštitu potrošačica Hrvatske, je za godinu dana postojanja premjestila sjedište iz Karlovca u Vrbovsko.

Grad Duga Resa već „tradicionalno“ bez obzira kako izgleda projekt Udruge „MREŽNICA“ odobrava 3.000,00 kn za provedbu. Grad Slunj također tradicionalno odobrava 1.000,00 kn, kao i Općina Rakovica.

Tako izgleda zaštita potrošača danas u Karlovačkoj županiji gdje su ostale tri udruge da sa 8.000,00 pomažu potrošačima i provode politiku zaštite potrošača.

Lako je izračunati da time i Županija sa svim JLS na godišnjoj razini izdvajaju 0,06 kn po potrošaču za zaštitu potrošača i to iz sredstava koje su uprihodili upravo od potrošača, što je na samom začelju brige za potrošače u JRS u Hrvatskoj.

Usporedbe radi za plaću „prosječnog“ gradonačelnika u Karlovačkoj županiji na mjesečnoj razini se izdvaja 0,25 kn.

Potrošači ne znaju obveze JLS iz Zakona o zaštiti potrošača, a u strahu od vladajućih i strahu za svoju egzistenciju (gubitak radnog mjesta), nose svoj križ i čitaju „Oče naš“.

ZoZP čl. 126.

Jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području poduzimati mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u području zaštite potrošača, a posebno:

  1. informirati i provoditi izobrazbu potrošača
  2. organizirati savjetovanje potrošača
  3. inicirati i podupirati projekte udruga koji unapređuju i promiču prava potrošača
  4. sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača na lokalnoj razini
  5. obavljati i druge poslove u skladu s posebnim propisima.

Potrošač Karlovačke županije svaki u svojoj JLS, može sam vidjeti što od ovih zakonskih odrednica, provodi njegova JLS. Nisu li oštećena potrošačka prava već u startu?

I kako kaže pjesnik:

„Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
I... gutam svoju bol!“

 

Plus hosting - banner
 

Potrošači, ovi savjeti će vam pomoći izbjeći neugodnosti, probleme, možda i tragičan ishod.

Opširnije...

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...

Sedma radionica: "Potrošačka školica"

 

Održana sedma informativno-edukativna radionica u sklopu projekta "Potrošačka školica"

Opširnije...

GI ProbudiKA: Važno je podići cijene

 

GI ProbudiKA o odvozu otpada: Najjednostavnije je podići cijene, treba misliti na sutra.

Opširnije...

PBZ: Odluka o promjeni naknada

 
Privredna banka Zagreb: Odluka o promjeni naknada u platnom prometu - Regulativa (Eu) 924/2009
Opširnije...

U Viškovu konferencija New Deal za potrošače

 
"POTROŠAČICA" - društvo za zaštitu potrošača Hrvatske: Konferencija "New Deal" za potrošače.
Opširnije...