Zbog povećanog vala zaraze kupcima sve važnije mjere zaštite

Opširnije...
Plus hosting - banner
 


Na 300 milijuna kutija 7% je neoporeziva potrošnja, siva zona proračunu izbija više od pola milijarde kuna.

Opširnije...

Budute informirani izbjegnite neugodnosti

#budimoodgovorni

 


doc. dr. sc. Kristina Petljak: Moraju li potrošači platiti sudske pristojbe zbog neplaćenih računa?

Na neplaćeni račun koji je otišao u zastaru moraju se platiti sudske pristojbe koje su nerijetko veće od samog iznosa računa. A moraju li potrošači njih platiti pitala se i Kristina Petljak. Proučavajući zakone uvidjela je svoju pogrešku i došla do saznanja da je u slučaju koji je i sama imala mogla potraživati od tužitelja da podmiri sudske troškove.

U Dobro jutro, Hrvatska doc. dr. sc. Kristina Petljak, potpredsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ekonomski fakultet u Zagrebu, govorila je iz osobnog iskustva o pravima potrošača kod računa koji su otišli u zastaru. Na račun teleoperatera od 150 kn koji greškom nije podmirila jer je dulje vrijeme boravila u inozemstvu, koji je u međuvremenu otišao uz zastaru, Kristina je dobila od suda da je dužna podmiriti sudske pristojbe koje su bile puno veće od samog računa. Tek naknadno, proučavajući zakone, uvidjela je da je u prigovoru trebala potraživati da sudske pristojbe budu plaćene od druge strane, u ovom slučaju teleoperatera koji ju je tužio. Kristina je još i naglasila:

- U Hrvatskoj je situacija da sud ne upućuje, informira potrošače da bi oni trebali potraživati plaćanje sudske pristojbe od druge strane, strane koja vas tuži. Protok zastare je različit, o njemu ovisi i kad nastupa zastara. Apeliram na potrošače da se, kada dobiju pisani prigovor, informiraju, traže svoje račune, treba ih čuvati, imati sve na jednom mjestu.

Što činiti u ovakvim situacijama, trebamo li biti odvjetnici pa da zaštitimo svoja prava? Na ova pitanja i Kristinin slučaj Dijana Kladar, odvjetnica i stručnjakinja za zaštitu potrošača, rekla je:
- Pravila parničnog postupka po kojem se vodi sudski postupak su dosta stroga i prosječnom potrošaču su nerazumljiva. Kristina je obrazovana i unatoč tome što može pročitati zakon, ipak ne može znati koja su joj prava pred sudom. Savjet za sve je da se to rješava tako da provjerite imate li pravo na besplatnu pravnu pomoć. U Hrvatskoj imamo zakon o besplatnoj pravnoj pomoći gdje se može dobiti odvjetnika kojeg plaća država.

Je li lako doći do takvih savjeta besplatne pravne pomoći?

- Ako zadovoljavate kriterije da imate plaću koja nije visoka, po točno određenim kriterijima da nemate stan određene veličine, možete dobiti pravnu pomoć. U praksi sam vidjela dosta takvih slučajeva gdje su ljudi dobivali odvjetnika na temelju tog zakona. Međutim, ako ste prosječni građanin kao Kristina, ona je zaposlena i ne ostvaruje prava temeljem zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, onda se realno nalazite u problemu, treba platiti odvjetnika ili se obratiti udrugama koje pružaju pomoć građanima.

To bi stajalo više nego sam račun?

- Da, ali kada bi se to dogodilo, ona bi praktično imala besplatnog odvjetnika jer bi odvjetnik potraživao troškove svog rada od teleoperatera. Bitno za znati je da angažiranje odvjetnika ne znači nužno i trošak, on se može naplatiti i na kraju postupka, ili vi možete platiti odvjetnika unaprijed, a odvjetnik onda traži od teleoperatera da vam nadoknadi troškove - i trošak zastupanja odvjetnika, ali i sudskih pristojbi.

Postoje različiti rokovi zastare računa, režijski računi imaju rok od godinu dana, a računi za naplatu štete od 3 godine.

Kristina Petljak savjetuje potrošače da, kada dobiju rješenje o ovrsi, trebaju provjeriti o kojem računu se radi, provjeriti kod udruge za zaštitu potrošača ili potrže besplatnu pravnu pomoć ili angažiraju odvjetnika. I sama se uvjerila da se potrošačima najčešće ne da uložiti dodatno vrijeme, dodatni trud i odmah plate račun. Ni sami nisu svjesni koja prava imaju.

Za kraj je Kristina istakla:

- Najbolje je platiti račun, a onda vidjeti, identificirati zašto je došlo do takvog računa, što se konkretno dogodilo. Uvijek prvo platiti račun, a onda se žaliti, tražiti zašto je došlo do toga. Bitno je i naglasiti da kod plaćanja ovakvog računa obavezno treba napisati i poziv na broj kako ne bi moglo doći do ovrhe. Tako imamo sve crno na bijelo da su podmireni računi, štitimo se i sve je jasno.

HRT

Plus hosting - banner
 


doc. dr. sc. Kristina Petljak: Moraju li potrošači platiti sudske pristojbe zbog neplaćenih računa?

Opširnije...

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...

Hrvatska po potrošnji pretposljednja u EU

 


Hrvatska po potrošnji i BDP-u po stanovniku pretposljednja u Europskoj uniji

Opširnije...

Prvi Prelog sa 66 posto, Zagreb na 17, a Split na manje od četiri

 


Prema rezultatima u odvajanju komunalnog otpada, čak 11 ih je iz Međimurske županije.

Opširnije...

Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni

 


Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni. Tražimo odgodu ovrha do kraja godine.

Opširnije...

Van prebivališta u RH, javite se najbližem liječniku

 


Za vrijeme boravka van mjesta prebivališta se najbližem liječniku gdje se zateknete.

Opširnije...