Prevareni ste. Kome ćete se obratiti za pomoć?
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Djelatnici ZHM heroji

Opširnije...

Opća prava potrošača i Ovrha

Opširnije...


Nepoštena trgovačka praksa

Više ne znam koja je osnovna cijena moga proizvoda – požalio mi se poljoprivrednik koji posluje s trgovačkim lancima. Nazvao me prošli tjedan i u poduljem razgovoru, osjetih mu to u glasu, shvatio sam koliko je razočaran, tvrdeći da je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom mrtvo slovo na papiru. Moj sugovornik koji ima imanje u dijelu zemlje istočno od Zagreba tvrdi da trgovci zaobilaze Zakon, konkretno čl. 12. st. 17. u kojem stoji da se pod nepoštenom trgovačkom praksom smatra i ‘naplata naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca’ (moj kurziv, nap. a.).

– Dakle, kao zabranjuje se, ali postoje iznimke. Ako mi proizvođači poželimo da naši proizvodi budu na akciji, onda moramo to i potpisati da bi se trgovački lanci opravdali pred inspekcijom. Kunem se da me često trgovci prisiljavaju da potpišem vlastiti zahtjev za akciju svojeg proizvoda; jednako je s ostalim malim proizvođačima. To je postalo neizdrživo – objašnjava moj sugovornik.

Zakon će se mijenjati

Moram reći da ne sumnjam u njegove riječi, djelovao mi je iskreno, a, ruku na srce, još i prije donošenja tog zakona javna je tajna bila da trgovci pritišću, bolje reći ucjenjuju, dobavljače, pogotovo male. Međutim, nisu ni oni bez krivnje. Toliko je puta spomenuto da se trebaju udružiti jer će tako imati mnogo jači pregovarački položaj nego sada.

Rekao sam to i sugovorniku. Složio se sa mnom i svjestan je da će se takvi koraci morati napraviti. Ipak, smatra da bi zakonodavac trebao iskoristiti sve mogućnosti kako bi zaštitio male. Primjerice, sadašnji Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, koji je još u prosincu 2015. potpisao tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, propisuje da sezonsko sniženje trgovine mogu organizirati dvaput na godinu, počevši od 27. prosinca i od 1. srpnja, te oba sezonska sniženja mogu trajati najdulje šezdeset dana. Međutim, Pravilnik ne vrijedi za poljoprivredne dobavljače, njih je trebao zaštititi Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi. Moj sugovornik pita se zašto u čl. 12. ne bi stajalo da se i cijene poljoprivrednih proizvoda mogu sniziti dvaput na godinu.

Zakon koji se dugo pripremao i koji je donesen za aktualnog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, nema sumnje, ostavio je dovoljno prostora da trgovački lanci, uz malo više opreza, i dalje ucjenjuju poljoprivrednike. Pitao sam Ministarstvo poljoprivrede što misle o tom i sličnim slučajevima te može li se tu nešto popraviti. U njemu su mi potvrdili da će biti izmjena Zakona, no nisu naveli kada.

– U tijeku su pripreme za prihvaćanje Direktive o nepoštenim praksama na razini Europske unije. Naš će se zakon morati uskladiti s njezinim zahtjevima. U sklopu tih izmjena i dopuna planiramo urediti i neke druge odredbe Zakona – poručuju iz Ministarstva i pozivaju poljoprivredne proizvođače da svaku sumnju u nepoštenu trgovačku praksu prijave Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

‘Dragovoljni’ potpis

Evo, kad već to rade, možda bi bilo dobro da uzmu u obzir i prijedlog moga razočaranog sugovornika. Mislim da nije loš, izuzmemo li stajalište trgovaca kojima se to sigurno ne bi svidjelo. Zaista, nema nikakvog razloga da majice, bez kojih možemo preživjeti, mogu biti na sniženju dvaput u sezoni, a da je hrana, bez koje ne možemo preživjeti, na sniženju kad god to trgovac zaželi. Mogu reći da to nije logično iako nisam stručnjak za šoping, u njega idem jedino kad me žena prisili da potpišem da odlazim dragovoljno. 

 

POST SCRIPTUM

Osim rezigniranoga malog proizvođača hrane koji mi je rekao da redovito čita ‘Pravdu’ (hvala mu na tome, mislio sam da me čita samo mama), čini se da se krug mojih čitatelja širi, i to samo rezigniranih. Naime, nazvao me jedan koji nema problema s institucijama, ali ima s mojim tekstovima. Zasmetalo mu je moje stajalište u ‘Pravdi’ o gubitku posla našeg poduzetnika u Srbiji nakon incidenta s vaterpolistima Crvene zvezde. Uz uobičajene tvrdnje takvih likova da o Hrvatskoj mogu pisati samo Hrvati, ‘predložio’ mi je da se vratim odakle sam došao. Nije mi preostalo ništa drugo nego da ga vrlo pristojno zamolim da me više ne zove, nakon čega sam lagano poput perca spustio telefonsku slušalicu.

Lider medija