Zbog povećanog vala zaraze kupcima sve važnije mjere zaštite

Opširnije...
Plus hosting - banner
 


Na 300 milijuna kutija 7% je neoporeziva potrošnja, siva zona proračunu izbija više od pola milijarde kuna.

Opširnije...

Budute informirani izbjegnite neugodnosti

#budimoodgovorni

 


Na 300 milijuna kutija 7% je neoporeziva potrošnja, siva zona proračunu izbija više od pola milijarde kuna.

Sa svakim poskupljenjem cigareta i duhana uslijed podizanja trošarina, a proteklih godina ih je bilo dosta, stizala su od glavnih igrača u duhanskoj branši i upozorenja da će to potaknuti sivo tržište i prekogranične kanale koji u poreznom smislu izmiču državi.

Opskrbu jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) Srbije, i onu u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiološka situacija, a odskora će i novi propisi.

Pod egidom osobne prtljage bez plaćanja PDV-a i trošarine u Hrvatsku će se od 15. listopada moći unijeti, primjerice, samo dva paketića cigareta umjesto deset ili “šteke”, a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja.

Od zastupljenijih kategorija duhanskih proizvoda isto vrijedi i za duhan za pušenje, za koji će maksimalna količina pošteđena naplate nameta također biti peterostruko manja nego dosad. Umjesto dosadašnjih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50.

Te promjene dio su predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja. Radi se o prijedlogu izmjena koji je ovaj tjedan pušten u javnu raspravu.

Tim su pravilnikom inače definirani i limiti za alkoholna pića, kao i “rezervno gorivo” u prenosivim spremnicima, ali fokus promjena ponajprije je na cigaretama/duhanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet.

U odnosu na postojeći pravilnik predviđa se i dopuna kojom se određuje da maksimalne količine za sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne dozvoljene količine.

15. listopada ove godine predviđen je početak primjene novih pravila

“U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskorištenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto”, pojašnjava se u prijedlogu izmjena.

Koliko god takve sličice zvuče periferno, potencijalni financijski efekti novih pravila igre to baš i nisu. Godišnja potrošnja cigareta u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 300 milijuna standardnih pakiranja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 posto potrošnje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najčešće) BiH ili bez markice. To je u velikoj mjeri siva zona.

Kod rezanog duhana, čija potrošnja je posljednjih godina (zbog cijena) porasla udio neoporezive potrošnje je znatno veći. Uz red veličine brojki koje oslikavaju duhansko tržište, računa se da siva zona proračunu na godišnjoj razini izbija barem 500-600 milijuna kuna.

Od duhanskih trošarina državni proračun lani je, naime, ubrao 5,11 milijardi kuna, a u više od 16,2 milijarde ukupnih trošarinskih prihoda izdašniji izvor od njih samo su one na naftne derivate. Iako se računa da je incidencija pušenja u Hrvatskoj pod utjecajem zdravstvenih antipušačkih kampanja i rasta cijena proteklih godina smanjena, prihodi od tih trošarina i unazad pet godina su rasli.

Trošarine su očito povećavane više nego što je potrošnja smanjena ili skrenuta na neoporezive kanale nabave.

U strukturi maloprodajnih cijena cigareta najveći udjel imaju upravo trošarine (specifične plus proporcionalne). Po standardnom pakiraju kreću se u rasponu između 16,5 i nešto više od 18 kuna.

Doda li se trošarinama i PDV, na potrošnji cigareta i duhana proračun izravno ubire, ugrubo, blizu šest i pol milijardi kuna, što bi bilo gotovo osam posto ukupnih poreznih prihoda državnog proračuna.

Kompleksna problematika

S obzirom na procjene da siva zona proračun uskraćuje za više od pola milijarde kuna, ispada da bi zahvaćanje npr. samo četvrtine sadašnjih prekograničnih neoporezivih kanala (od preprodavača odnosno šverca do smanjenja limita za legalni unos) značilo između 100 i 150 milijuna kuna više.

Usporedbe radi, ukupan efekt skorog poreznog rasterećenja dobiti mikro i malih tvrtki (s prihodom do 7,5 mil. kuna) smanjenjem stope poreza na dobit sa 12 na 10 posto u resornom su ministarstvu procijenili na 125 milijuna kuna.

Pitanje tretiranja sivog tržišta i neoporezive potrošnje cigareta i duhana iz susjednih zemalja koje nisu članice EU, međutim, nadilazi usko proračunske motive i računice. Kako se obično kaže, ta je problematika kompleksnija.

To prešutno uključuje i socijalni aspekt, a stvari se najčešće sagledavaju i kroz interese i pozicije glavnih igrača iz industrije. Tako ne čudi ni to što se spomenute izmjene pravilnika u dijelu poslovne zajednice povezuju npr. i s pitanjem sudbine BAT-ove odnosno TDR-ove proizvodnje u Kanfanaru.

Veza s izmjenama PDV-a

Ipak, kod najave smanjenja količine duhanskih proizvoda iz trećih zemalja koje se tretiraju kao osobna prtljaga ili male pošiljke nekomercijalnog značaja možda je ipak izravnija veza s izmjenama zakona o PDV-u koje su trenutno također u javnoj raspravi.

Radi se o usklađivanju s direktivama EU kojima se žele “osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja za EU poduzetnike”, a to uz ostalo predviđa i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u EU vrijednosti manje od 22 eura.

Neovisno o neposrednom povodu, i izmjene zakona o PDV-u i promjene pravilnika vezane uz duhanske proizvode trebale bi rezultirati većim prihodima i ublažavanju proračunskog deficita. Koliko, pokazat će vrijeme, ali državni financijaši zasigurno će usporedno s najavljenim poreznim rasterećenjima dohodaka i dobiti nastojati širiti poreznu bazu gdje god je moguće.

Poslovni.hr

 
 
Plus hosting - banner
 


doc. dr. sc. Kristina Petljak: Moraju li potrošači platiti sudske pristojbe zbog neplaćenih računa?

Opširnije...

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...

Hrvatska po potrošnji pretposljednja u EU

 


Hrvatska po potrošnji i BDP-u po stanovniku pretposljednja u Europskoj uniji

Opširnije...

Prvi Prelog sa 66 posto, Zagreb na 17, a Split na manje od četiri

 


Prema rezultatima u odvajanju komunalnog otpada, čak 11 ih je iz Međimurske županije.

Opširnije...

Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni

 


Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni. Tražimo odgodu ovrha do kraja godine.

Opširnije...

Van prebivališta u RH, javite se najbližem liječniku

 


Za vrijeme boravka van mjesta prebivališta se najbližem liječniku gdje se zateknete.

Opširnije...