Sedmi ljudski koronavirus po redu

Opširnije...
Plus hosting - banner
 


Države članice imat će 24 mjeseca od stupanja direktive na snagu da je prenesu u nacionalno pravo

Opširnije...

Budute informirani izbjegnite neugodnosti

#budimoodgovorni

Sedmi ljudski koronavirus po redu

DEBORAH Coughlin nije imala tipične simptome covida-19 - nije kašljala, nije teško disala. U prvih nekoliko dana, temperatura joj nijednom nije narasla iznad 37,8 stupnjeva.

Ustvari, ova 67-godišnja Amerikanka došla je na Hitnu službu u bolnici u Hartfordu, u Connecticutu, zbog povraćanja i proljeva. 

"Pomislili biste da je to bio želučani virus. Ona je (normalno) hodala i govorila, bila je potpuno koherentna", rekla je njena kći Catherina Coleman za Washington Post.

No u jednom trenutku, dok je Coughlin razgovarala sa svojim kćerima preko mobitela, razina kisika u krvi pala joj je na tako nisku razinu da bi to za većinu pacijenata značilo da su blizu smrti. Trenutno se nalazi na respiratoru, u kritičnom stanju u bolnici St. Francis. 

Coughlin je samo jedna u nizu oboljelih od novog koronavirusa s čudnim nizom simptoma s čijim se prepoznavanjem, objašnjavanjem i liječenjem mnogi liječnici diljem Amerike i svijeta muče. 

Ovo je mnogo više od respiratorne bolesti

"Na početku nismo znali s čime imamo posla. Vidjeli smo pacijente koji nam umiru pred očima. Odjednom smo bili u potpuno drukčijoj utakmici i nismo znali zašto", priznaje glavni liječnik u bolnici Mount Sinai u New Yorku, gradu koji je epicentar epidemije covida-19 u SAD-u. 

Liječnicima koji se bore s koronavirusom danas je, mnogo više nego prije mjesec ili dva, jasno da covid-19 nije samo respiratorna bolest. Ova komplicirana i nepredvidiva virusna bolest najčešće napada pluća, ali isto tako može napasti bilo koji dio tijela - doslovno od mozga do nožnih prstiju. 

Koronavirus izaziva upalne reakcije, ali i stvaranje krvnih ugrušaka po cijelom organizmu. Koronavirus SARS-CoV-2, naime, kod nekih pacijenata stvara krvne ugruške u plućima, bubrezima, venama po cijelom tijelu, a ti krvni ugrušci u nekim slučajevima završavaju u srcu i mozgu, što dovodi do srčanih i moždanih udara koji mogu iznenada ubiti pacijenta. 

Krvni ugrušci koji izazivaju moždane udare kod mladih pacijenata

Posebno je zabrinjavajuće da se moždani i srčani udari javljaju kod pacijenata mlađih od 50 godina koji su prije toga imali slabe ili nikakve simptome koronavirusa. 

“Čini se kako virus izaziva povećano grušanje u velikim arterijama što dovodi do teških moždanih udara”, rekao je za CNN prošli mjesec neurokirurg iz bolnice Mount Sinai, koji je s kolegama liječio petero takvih pacijenata. Dodao je kako njihovi podaci pokazuju sedmerostruki porast iznenadnih moždanih udara kod mladih pacijenata.

Prema podacima iz autopsija američkog lanca privatnih bolnica Northwell Health, čak 40% oboljelih od koronavirusa koji su umrli nakon što su pušteni iz bolnica, po svemu sudeći imali su srčani udar, plućnu emboliju ili sličnu komplikaciju s ugrušcima. 

A nizozemski su znanstvenici također u nedavnoj studiji utvrdili da je jedna trećina od 184 pacijenta koji su završili na intenzivnoj njezi zbog koronavirusa imala komplikaciju povezanu s krvnim ugrušcima, bilo u nogama, plućima, srcu ili drugim dijelovima tijela. 

"Na odjelu bolnice u kojoj radim imam četrdesetogodišnjake s ugrušcima u prstima, a nema nikakvog razloga za to osim virusa", rekla je Shari Brosnahan, liječnica na odjelu intenzivne njege njujorške bolnice Langone. Jedan od njih ima velikih problema s dotokom krvi u obje noge i u obje ruke i vjerojatno ćemo morati obaviti amputaciju, dodala je. 

Virus napada i bubrege, srce, mozak

Osim što može izazvati ugruške koji mogu završiti u srcu, koronavirus napada srce i izravno, oslabljujući srčane mišiće i izazivajući opasnu srčanu aritmiju. Napada i bubrege tako žestoko da su neke bolnice ostale bez opreme za dijalizu. Izaziva neurološke simptome, a može doprijeti i izravno do mozga. 

Može početi s vrlo blagim simptomima ili bez ikakvih simptoma i onda, u roku od par dana, isisati zrak iz pluća oboljelog, uzrokujući pogoršanje čija brzina šokira i iskusne liječnike. Pogađa najviše starije ljude, one čiji je imunitet oslabljen prethodnim bolestima, i pretile, ali može izazvati opasnu upalnu reakciju uz kardiološke komplikacije i kod neke djece. 

Djeca počela umirati od opasne komplikacije sa srcem

Guverner američke savezne države New York priopćio je prošli petak da se 73 djece u toj državi teško razboljelo, a petogodišnji dječak u New Yorku bio je prvo dijete koje je tamo umrlo od koronavirusa. U subotu je preminulo još dvoje djece.

Vijest je potresla liječnike. "Svi smo mislili da ova bolest ubija stare ljude, ne djecu", rekao je dr. David Reich, predsjednik bolnice Mount Sinai, kardiološki anesteziolog po struci, za Washington Post. Dodao je da je kod petero djece koja su se liječila u njegovoj bolnici bolest uvijek počela s gastrointestinalnim, a ne respiratornim simptomima. Nakon toga su uslijedile navedene upalne komplikacije koje su izazvale izuzetno nizak krvni tlak, a kod prvog djeteta koje je na kraju preminulo i zatajenje srca.

"Obrazac bolesti kod covida je bio drukčiji nego kod svega drugoga", dodao je dr. Reich. 

Sve je ovo otrežnjujući podsjetnik da novi koronavirus još uvijek nije ni izbliza dovoljno dobro istražen i upoznat. Naravno, covid-19 je trenutno glavni predmet medicinskog istraživanja. Baza podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ima već preko 14.600 znanstvenih radova o koronavirusu.

Informacije o virusu su se često mijenjale 

No njihovi zaključci često su međusobno kontradiktorni, a savjeti stručnjaka, uključujući samog WHO-a ili američkog Centra za kontrolu i prevenciju zaraze (CDC), više su se puta mijenjali u ova četiri mjeseca.

Primjerice, procjene postotka osoba koje su zaražene, ali nemaju simptoma bolesti, i koje u trenutku dok nemaju simptoma ipak mogu zaraziti druge, drastično su se mijenjale. U početku se taj udio u ukupnom broju zaraženih, odnosno širitelja zaraze, smatrao minimalnim. No kako je direktor CDC-a Robert Redfield upozorio prošli mjesec, čak četvrtina zaraženih ne razboli se, ali svejedno može zaraziti druge. Ipak, "relativni udio asimptomatske zaraze u odnosu na simptomatsku zarazu nije jasno definiran", dodao je u intervjuu za američki radio NPR.

CDC je također u travnju dodao šest novih simptoma covida-19, uz već poznate poput kašlja, vrućice i otežanog disanja: zimica, zimica s treskavicom, bol u mišićima, glavobolja, grlobolja i, posebno bizarno, gubitak mirisa i okusa. 

"Ne znamo zašto ima toliko (različitih) prezentacija bolesti. Kad se sve zbroji i oduzme, ovo je tako novo da postoji mnogo toga što ne znamo", zaključuje Angela Rasmussen, virologinja iz Centra za infekciju i imunitet u Školi javnog zdravlja Mailman na Sveučilištu Columbia, u razgovoru za Washington Post. 

"Nitko nije očekivao bolest koja se neće uklapati u uzorak upale pluća i respiratorne bolesti", kaže i dr. Reich.

Sedmi ljudski koronavirus po redu

Na svijetu postoji više milijuna vrsta koronavirusa, no SARS-CoV-2 je tek sedmi - barem koliko znamo - koji je prešao sa životinja na ljude. Od njih šest četiri izazivaju prehladu koja se javlja svake zime i koju uglavnom prehodamo, uz sitne neugodnosti poput grlobolje i curenja nosa. 

Peti i šesti koronavirus s kojima smo se upoznali bili su mnogo ozbiljniji - SARS, koji je izbio u Kini 2002., i MERS, koji je izbio 2012. u Saudijskoj Arabiji. Oba su imala mnogo višu stopu smrtnosti nego covid-19. No sreća u nesreći bila je što se ni jedan ni drugi nisu uspjeli proširiti cijelim svijetom prije nego što su nestali, gotovo jednako misteriozno kako su se pojavili. 

Covid-19 se proširio zahvaljujući svojoj mnogo višoj stopi zaraznosti, što je očito posljedica toga što ga mogu širiti zaraženi koji (još) nemaju simptome. Dosad je diljem svijeta potvrđeno više od 280 tisuća umrlih i više od 4 milijuna zaraženih, iako su i jedan i drugi broj vjerojatno znatno veći. 

Da su se SARS i MERS jednako ovako proširili, možda bi i kod njih vidjeli druge simptome kod zaraženih, ne samo respiratorne, smatra dr. Rasmussen. 

U svakom slučaju, stručnjaci smatraju da će trebati nekoliko godina prije nego što u potpunosti shvate kako točno ovaj koronavirus napada organe i kako i zašto faktori dobi, spola, genetike, prehrane, životnog stila te konzumacije lijekova i cjepiva pozitivno ili negativno utječu na tijek bolesti. 

"Ovo je virus koji doslovno nije postojao kod ljudi prije šest mjeseci. Morali smo ubrzano naučiti kako ovaj virus utječe na ljudsko tijelo i identificirati načine liječenja doslovno u roku od nekoliko tjedana. S mnogim drugim bolestima imali smo desetljeća", ističe profesor kardiovaskularne medicine na Sveučilištu Michigan dr. Geoffrey Barnes. 

Dva glavna načina na koje korona uništava organizam

Ipak, znanstvenici su istraživanjem došli do preliminarnog zaključka da većina posljedica covida-19 dolazi od dva međusobno povezana uzroka. Prvi je oštećenje koje nanosi krvnim žilama, što uzrokuje krvne ugruške koji mogu završiti u plućima ili mozgu. Studija objavljena u prestižnom medicinskom časopisu Lancet utvrdila je da bi uzrok mogao biti taj što virus izravno napada endotelne stanice koje oblažu krvne žile.

Drugi uzrok je već poznat u infektologiji: pretjerani odgovor imunološkog sustava na virus, što izaziva takozvanu citokinsku oluju koja uništava stanice organizma zajedno s virusom koji pokušava istrijebiti. 

Inflamacija endotelnih stanica mogla bi objasniti zašto koronavirus napada različite dijelove tijela, smatra profesor medicine na Medicinskoj školi Sveučilišta Harvard i jedan od autora studije iz Lanceta dr. Mandeep Mehra. To, međutim, znači da antiviralna terapija neće biti dovoljna za liječenje covida-19.

"Ono što ovaj virus čini je da počne kao virusna infekcija i onda općenito poremeti imunološki sustav i krvne žile, a upravo to ubija (pacijenta). Naša hipoteza je da covid-19 počinje kao respiratorni virus i ubija kao kardiovaskularni virus", objasnio je dr. Mehra. 

Ova hipoteza tek se treba definitivno potvrditi. Ali ako je točna, to znači da su naše početne pretpostavke o koronavirusu bile poprilično promašene - a izjednačavanje s gripom još neozbiljnije nego što već je. 

Index

Plus hosting - banner
 


Sitnice poput omiljene čokoladice ili čak i pelene za bebu pomoći će joj više nego što mislite.

Opširnije...

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...

Hrvatska po potrošnji pretposljednja u EU

 


Hrvatska po potrošnji i BDP-u po stanovniku pretposljednja u Europskoj uniji

Opširnije...

Prvi Prelog sa 66 posto, Zagreb na 17, a Split na manje od četiri

 


Prema rezultatima u odvajanju komunalnog otpada, čak 11 ih je iz Međimurske županije.

Opširnije...

Europski sud donio presudu oko kredita

 


Europski sud presudio da banke ne smiju troškove ugovaranja svaliti na klijente

Opširnije...

Van prebivališta u RH, javite se najbližem liječniku

 


Za vrijeme boravka van mjesta prebivališta se najbližem liječniku gdje se zateknete.

Opširnije...